Žalfija
Žalfija je višegodišnja polugrmovita biljka visine od 30 do 60 cm. Ima jak koren i drvenastu stabljiku. Donji delovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti
Žuti noćurak
Žuti noćurak (Oenothera biennis) stigao je iz južne Amerike na sever, na istocnu obalu Kanade. Bio je popularan već medju Indijancima, izmedju ostalog, u lecenju kožnih bolesti i zalečenju rana, a peroralno se koristio kod astme, prehlada i gripa
Crno vino lek za mnoge bolesti
Vino štiti i od pojave raka. Naime, žene koje svakodnevno piju vino imaju 42 odsto manje šansi da obole od raka dojke, dok muškarci koji popiju četiri čaše nedeljno smanjuju opasnost od razvoja raka prostate, želuca i debelog creva
Nutritivne – kalorijske vrednosti namirnica
Pogledajte kalorijske vrednosti različitih namirnica i potreban dnevni unos kalorija: voće, povrće, žitarice, gljive, pečurke, morska riba, rečna riba, začini, zaslađivači
Jabuka
Jabuka je oduvek važila za lekovito voće. Pojedine vrste jabuke sadrže jod i to desetak puta više nego banane ili kajsije, što uz sadržaj C vitamina jabuku stavlja na top poziciju u sprečavanju nastanka bolesti štitne žlezde
Kruška
Kruške su dobar izvor dijetalnih vlakana koja lekovito deluju najpre na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sistema. Zanimljiv je podatak da kruške sadrže više pektina od jabuka
Breskva
Breskva sadrži 10 vitamina. Bogata je vitaminom A, vitaminom C, dok nešto manje ima vitamina E i K. Takođe je izvor vitamina grupe B: tiamina, riboflavina, vitamina B6, nijacina, folata i pantotenske kiseline.
Šljiva
Šljiva potiče iz Azije, a poznata je bila još u starom veku. Iz starih zapisa saznajemo da je krasila viseće vrtove Vavilona. U stari se Rim dopremala iz Sirije, a Rimljani su je konzervirali sušenjem. Zapadna Evropa upoznala je šljivu zahvaljujući krstašima.
Kajsija
Kajsija vodi poreklo iz severne Kine, gde se uzgaja preko 4 000 godina. Iz Kine ih je na Sredozemlje doneo Aleksandar Veliki. O kajsiji kruže mnoga narodna verovanja. U staroj Grčkoj su za kajsiju mislili da je "zlatno jaje sunca", dok su u srednjem veku verovali da kajsija uzrokuje groznicu
Grožđe
Grožđe je bobičasti plod vinove loze, koja se gaji širom svijeta, pa tako i kod nas. Još su u antičko doba Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani hiljadama godina uzgajali i oplemenjivali vinovu lozu isključivo radi lekovitog delovanja nefermentiranog grožđanog soka