Šljiva

368
- Advertisement -

Šljiva

- Sponzor recepta -
Baner D - Mamas (Omnico)

Šljiva potiče iz Azije, a poznata je bila još u starom veku. Iz starih zapisa saznajemo da je krasila viseće vrtove Vavilona. U stari se Rim dopremala iz Sirije, a Rimljani su je konzervirali sušenjem. Zapadna Evropa upoznala je šljivu zahvaljujući krstašima.

Danas se uzgaja preko 2000 vrsta šljiva. Najpoznatije su talijanka, požegača, aženka i mirabel.

Šljiva ima malu hranljivu vrednost, 100 gr. jestivog dela sveže šljive ima 69 kalorija. Sadrži: 84 g vode, 0,7 g belančevina, 16,3 g ugljenih hidrata, 0,1 g masti, mineralne materije (2 mg natrijuma, 11 mg kalijuma, 7 mg magnezijuma, 0,4 mg gvožđa) i 0,05 mg vitamina B1.

Suve šljive imaju 261 kaloriju. Sadrže: 23 g vode, 2,3 g belančevina, 0,6 g masti, 61,7 g ugljenih hidrata, mineralne materije (17 mg natrijuma, 61 mg kalijuma, 42 mg magnezijuma, 1,5 mg gvožđa, fosfor, kalcijum, bakar) i vitamine (najviše beta-karoten, grupu B 0,10 mg folnu kiselinu, C i E vitamin), jabučnu i benzoevu kiselinu. Sadrže topljiva dijetetska vlakna pektin i sorbitol (šećerni alkohol koji se koristi kao zamena za šećer u proizvodnji slatkih dijetetskih proizvoda).

Šljiva se gaji u celom svetu, a najveći proizvođači su Rusija, Kina, SAD i Rumunija. Srbija spada u značajne proizvođače šljiva u svetu. U našim krajevima sveža šljiva može se jesti od maja do oktobra.

Lekovita svojstva šlive: poboljšava apetit, reguliše probavu, pektin deluje kod sniženja holesterola u krvi i zatvora. Pomažu kod psihičkih nemira i poteškoća s koncetracijom, jačaju srce i imunitet, čiste organizam od štetnih materija i podstiču rad jetre. Izuzetan je antiseptik, usporava starenje ćelija i snižava holesterol, pospešuje rad mišića debelog creva. Ima antiseptičko dejstvo i ponaša se kao antioksidant, a smatra se prirodnim eliksirom mladosti.

Simbol je zrelog, letnjeg i jesenjeg voća, ali i domaćinske kuhinje. Zelene pijace i supremarketi puni su sada modrih, slatkih plodova. Reč je o našem tradicionalnom voću koje je pored ostalog poznato i kao voće od koga se pravi domaći džem, pekmez i naravno-rakija šljivovica. Ceo niz recepata iz domaće tradicionalne kuhinje pravi se sa šljivama.

Nutrijent

Merna jedinica

Količina

Energetska vrednost kcal / kJ 46 / 192
Ukupno belančevina g 0,70
Ukupno ugljenih hidrata g 11,42
Ukupno masti g 0,28
– od toga: zasićene masne kiseline g 0,02
Dijetalna vlakna g 1,40
Holesterol mg 0,00
Voda g 87,23
Aminokiselina triptofan g 0,01
Aminokiselina treonin g 0,01
Aminokiselina izoleucin g 0,01
Aminokiselina leucin g 0,02
Aminokiselina lizin g 0,02
Aminokiselina metionin g 0,01
Aminokiselina cistin g 0,00
Aminokiselina fenilalanin g 0,01
Aminokiselina tirozin g 0,01
Aminokiselina valin g 0,02
Aminokiselina arginin g 0,01
Aminokiselina histidin g 0,01
Monosaharidi g 8,14
Disaharidi g 1,79
Polisaharidi g 0,00
Mononezasićene masne kiseline g 0,13
Polinezasićene masne kiseline g 0,04
Vitamin A IU 345,00
Tiamin mg 0,03
Riboflavin mg 0,03
Niacin mg 0,42
Folati mcg 5,00
Pantotenska kiselina mg 0,14
Vitamin C mg 9,50
Vitamin D IU 0,00
Vitamin E IU 0,26
Vitamin K mcg 0,00
Kalcijum (Ca) mg 6,00
Bakar (Cu) mg 0,06
Gvožđe (Fe) mg 0,17
Magnezijum (Mg) mg 7,00
Fosfor (P) mg 16,00
Kalijum (K) mg 157,00
Natrijum (Na) g 0,000
Cink (Zn) mg 0,10
Mangan (Mn) mg 0,05
Selen (Se) mcg 0,00

 

Osnovni podaci:
Šljiva
Naziv članka:
Šljiva
Opis:
Šljiva potiče iz Azije, a poznata je bila još u starom veku
Autor:
- Advertisement -