Kajsija

423
- Advertisement -

Kajsija

Kajsija vodi poreklo iz severne Kine, gde se uzgaja preko 4 000 godina. Iz Kine ih je na Sredozemlje doneo Aleksandar Veliki. O kajsiji kruže mnoga narodna verovanja. U staroj Grčkoj su za kajsiju mislili da je „zlatno jaje sunca“, dok su u srednjem veku verovali da kajsija uzrokuje groznicu.

Kajsija je žuto-narandžasto voće, baršunaste kožice i mekog, slatkog, aromatičnog mesa, koje sadrži malo soka. Plodovi kajsije imaju košticu u kojoj se nalazi jezgro slično bademu, koje je slatkog ili gorkog ukusa. Ta jezgra se u kuhinji mogu upotrebljavati umesto badema, kao i za proizvodnju rakije i ulja.

Kajsije sazrevaju u rano leto, pre drugog letnjeg voća, i zato su u mnogim krajevima veoma dragocene.

Ukusni narandžasti plod, koga zovu i „kraljevsko voće“, u 100 g svežeg ploda ima 48 kcal (201 kJ) energije, 1,4% proteina, 0,4% ulja, 11,12% ugljenih hidrata, a od toga 18% dijetalnih vlakana i 80% šećera.

Dobar je izvor vitamina C, s 12,5% preporučenog dnevnog unosa, a sadrži i jako puno karotina (oko 1500 mg), od čega i potiče njena boja, zatim vitamina B grupe, folne kiseline i vitamina E. Od minerala ima značajniji udeo kalijuma – 259 mg na 100 g, dok ostalih minerala (kalcijuma, fosfora, magnezijuma, gvožđa, cinka, bakra) ima u tragovima. Sadrži i veću količinu luteina i zeaksantina (89 mg), koji je važan kod prevencije nekih oboljenja (makularne degeneracije).

Sušena kajsija je bogatija energijom (241 kcal) i ugljenim hidratima (62,64%, od toga 53,44% šećera), ima tri puta više proteina (3,4 %), a tek neznatno više ulja (0,5%). Izrazito je narandžaste boje zbog velike količine beta karotena (u 100 g sadrži ga 2,2 mg, što je dvostruko više nego kod svežeg ploda).

Neka istraživanja upućuju na to da kajsija poboljšava rad mozga i da je važna za intelektualni rad. Delovanje folne kiseline, kao i bogatstvo kobalta i bakra u kajsiji čine je idealnim voćem za malokrvne ljude.

Kajsije pomažu kod suvoće grla i ždrela, umora, poteškoća u koncentraciji te pospešuju izgradnju ćelija. Vlakna iz kajsije omogućuju regulaciju rada creva i regulišu krvni pritisak. Lutein i zeaksantin, kojih ima u kajsiji, štite osetljivu strukturu mrežnjače od fotooksidacije. Inače se nedostatak luteina dovodi u vezu s kataraktom.

Proučavanjem prehrambenih navika nekih primitivnih civilizacija otkriveno je da one uopšte ne obolevaju od karcinoma, što se pripisuje amigdalinu (vitamin B17), kojeg ima u semenkama kajsije. Dnevno se preporučuje 7-10 semenki. Međutim, mišljenja su podeljena. Neki preporučuju semenke kajsije radi amigdalina, dok drugi tvrde da su jezgra otrovna jer spomenuti amigdalin sadrži cijanid.

Ulje kajsije se takođe od davnina koristi protiv raka i čireva, a upotrebljava se i u kozmetičkoj industriji zbog mekšanja kože. Esencijalno ulje, dobijeno destilacijom, koristi se kao aroma u poslastičarskim i kulinarskim proizvodima.

Mnogi ljudi osetljivog želuca ili oboleli od jetre i gušterače ne podnose svežu kajsiju, ali će lakše pojesti osušenu ili pripremljenu kao kompot. Ne preporučuje se jesti nezrele plodove jer celuloza iz kožice može izazvati poremećaj u procesu probave. Kod sklonosti prolivu, ovo voće ga može pojačati, a kod neumerenog konzumiranja može uzrokovati i slabost.

Trudnice ne bi smele jesti preterane količine kajsija zbog visokog sadržaja bakra.

U Srbiji se kajsija najviše koristi za proizvodnju sokova, džemova i kompota. U svetu se dosta prerađuje kao sušena. Od kajsija se pravi i aromatična, ukusna i pitka rakija. U prehrambenoj industriji seme kajsija se koristi kao zamena za badem. Od njega se pravi liker amaro. Mada se jezgra od koštice kajsije preporučuju, kao i kod badema (za izbacivanje glista), treba biti oprezan i uzimati male količine zbog prisustva cijanovodonične kiseline. U kozmetičkoj industriji seme kajsije se koristi za preparate namenjene suvoj i osetljivoj zreloj koži. Kajsija se u Srbiji proizvodi vekovima unazad, a proizvodnja poslednjih godina iznosi preko 2 miliona stabala. Zahvaljujući svojoj specifičnoj aromi i ukusu koji je očuvan i posle različitih vidova prerade, kajsija ima izuzetno široku primenu u prehrambenoj industriji, a proizvodi od kajsije predstavljaju prave delikatese. Najzastupljenije sorte su Roksana, Kečkemetska ruža i Mađarska najbolja.

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Nutrijent

Merna jedinica

Količina

Energetska vrednost kcal / kJ 48 / 201
Ukupno belančevina g 1,40
Ukupno ugljenih hidrata g 11,12
Ukupno masti g 0,39
– od toga: zasićene masne kiseline g 0,03
Dijetalna vlakna g 2,00
Holesterol mg 0,00
Voda g 86,35
Aminokiselina triptofan g 0,02
Aminokiselina treonin g 0,05
Aminokiselina izoleucin g 0,04
Aminokiselina leucin g 0,08
Aminokiselina lizin g 0,10
Aminokiselina metionin g 0,01
Aminokiselina cistin g 0,00
Aminokiselina fenilalanin g 0,05
Aminokiselina tirozin g 0,03
Aminokiselina valin g 0,05
Aminokiselina arginin g 0,05
Aminokiselina histidin g 0,03
Monosaharidi g 3,31
Disaharidi g 5,93
Polisaharidi g 0,00
Mononezasićene masne kiseline g 0,17
Polinezasićene masne kiseline g 0,08
Vitamin A IU 1.926,00
Tiamin mg 0,03
Riboflavin mg 0,04
Niacin mg 0,60
Vitamin B6 mg 0,05
Vitamin B12 mcg 0,00
Folati mcg 9,00
Pantotenska kiselina mg 0,24
Vitamin C mg 10,00
Vitamin D IU 0,00
Vitamin E IU 0,89
Vitamin K mcg 3,30
Kalcijum (Ca) mg 13,00
Bakar (Cu) mg 0,08
Gvožđe (Fe) mg 0,39
Magnezijum (Mg) mg 10,00
Fosfor (P) mg 23,00
Kalijum (K) mg 259,00
Natrijum (Na) g 0,001
Cink (Zn) mg 0,20
Mangan (Mn) mg 0,08
Selen (Se) mcg 0,10

 

Osnovni podaci:
Kajsija
Naziv članka:
Kajsija
Opis:
Kajsija vodi poreklo iz severne Kine, gde se uzgaja preko 4 000 godina
Autor:
- Advertisement -