Soja
Soja je jednogodišnja biljka sa mahunama u kojima se nalazi 2 do 5 okruglih zrna, žute, žuto zelene ili smedje boje. Zrno sadrži 36 do 40 procenata proteina, 15 do 23 procenta ulja, blizu 34 procenta ugljenih hidrata, 3 do 6 procenta mineralnih materija i znatan broj vitamina
Srčanik
Srčanik ili srčenjak (Polygonumbistorta) je višegodišnja zeljasta planinska biljka. Raste na vlažnim planinskim livadama i oko bara, ali može da se sretne i na vlažnim livadama nizija i, ređe, u šumskim predelima
Šimšir
Dok je drvo mlado, grane šimšira divljeg ili žutike crvenkaste su boje i nalik na šibe. Posle odrvene i dobiju prljavosivu boju. Listovi se pretvaraju u trodelno trnje
Šipurak
Šipurak ili divlji šipak dugogodišnji je grm visine 2 do 3 metra. U prvoj godini pojavljuju se uspravni izboji što se, u sledećim godinama, razgranjuju u mnogobrojne povinute i viseće grane
Šipak
Šipak ili mogranj raste kao niski grm ili malo drvo. Grane su mu uglaste i tmovite. Čvrsti i na vrhovima zašiljeni listovi nalaze se nasuprotno na kratkim peteljkama
Špargla
Špargla, vija ili šparoga je vrtna dugogodišnja biljka s drvenastim i jako razvijenim podankom koji je uglavnom vodoravan. Iz podanka izbija duboko i debelo korenje
Štavelj
Štavelj ili ščav višegodišnja je zeljasta biljka visine do 1 metar. Ima duge ovalne listove poput rena. Cvetovi su složeni u klasove što se razvijaju na stabljici, posebno na vrhu
Taheebo
Taheebo ili Pau D`Arco, kao što se pokazalo, je prava lekovita biljka, ali ne i nova. To je lekovita biljka koja je otkrivena 1977. godine, a pre toga bila je poznata Indijancima
Timijan
Timijan je sličan majčinoj dušici, ali je viši i stabljika mu ne puzi po zemlji, nego raste uspravno (do 30 cm); listovi su uži, cvasti nisu tako zbijene i biljka ne raste kod nas divlje, nego se gaji
Trbulja
Vodena trbulja višegodišnja je zeljasta biljka sa šupljom i razgranatom stabljikom visine do 1,5 metar. Veliki listovi s peteljkom dvostruko su do trostruko perasti s potpornim listićima